Plastik ma oting’o ng’ich lando ler mar chieng’ mondo odwoko piny ler kod tipo ma ni e iye mar ng’ich.
Mae miyo ler bedo maromre ne cham, ogeng'o wang' mar oboke ma ikelo gi ler maler, omedo loso gik moko kaka ler, kendo konyo yien mondo odong' maber

Ber
Pogo mar ler maber:
Plastik ma opong’ gi ot ma nigi lum nyalo bero bedo maromre mar ler ei ot ma nigi lum kuom50%–70%, ma medo nyalo mar fotosintesis.
Chike mag kor lwasi matin:
Odwoko piny ng’ich ma ng’ato bedogo e odiechieng’, odwoko piny ng’ich ma ng’ato bedogo e otieno, kendo okonyo dwoko piny nyalo mar tuoche kaka ng’ich ma ng’ich.
Bedo maber mar cham:
Nonro nyiso ni ka ler maromre, chieng’ ok wang’ ahinya, kendo ka piny bedo gi liet kod ng’ich ma ok ng’ich ahinya, cham kaka nyanya, cucumba, kod apilo nyalo yudo .Medruok mar cham mar 5% nyaka 10%e bwo filim mar ot ma ng’ich. Maua bende dongo madongo, bedo gi teko mang'eny, kendo bedo gi nengo mamalo mar ohala.
Tiyo gi nengo maber:
Ka odwoko piny dwaro mar keto tipo mar ler kod gik ma medo ler, onyalo dwoko piny kaka otiyo gi teko kuom .nyaka 30%. Gi13% thieth ma geng'o UV, filimno nyalo bedo kuomHigni 5-7.
Gik ma onyis
|
Nanga |
Gik manyien ma LDPE/LLDPE kod geng'ruok mar UV |
|
Mapek |
Mikron 100 nyaka 300 maikron |
|
Ng'eng (%) |
30%-90% |
|
Bor mar |
1M nyaka 26M |
|
Bor |
Loso kaka idwaro |
|
Rangi |
Loso kaka idwaro |
|
Ngima duto |
Higni 5-7 |

Yor yiero
|
Rubruok mamalo (70–80%) |
alode ma nigi it, cham ma nyalo ng’ado tipo, kod yien ma ohero ler ma ng’eny, kaka orchid. |
|
Rubruok madiere (50–70%) |
Owinjore gi olembe mang’eny kod alode (kaka nyanya, ng’injo, kod ng’injo) kod ng’injo (kaka stroberi kod ng’injo), ma miyo gik moko duto ma ng’injo nyalo timore kendo geng’o wang’. |
|
Rubruok matin (40–60%) |
Owinjore gi yien ma nyago olembe ma dwaro ler mar chieng’ (kaka mzabibu kod ng’injo) kod maua ma ohero chieng’ (kaka roses), ma neno ni ler mar chieng’ oromo. |
Tich mare
Gik ma ralum kod yien mag yien:Gik moko kaka salade, spinach, basil, kod gigo mamoko ma ralum dongo maber e bwo ler marieny. Ogeng’o ng’injo, odwoko piny ng’injo mar tip, kendo konyo e dongruok ma ng’injo kendo maromre, ma miyo gibedo gi nyalo mar ng’iewo.
Stroberi:Rieny mar chieng’ mapek seche moko nyalo miyo yien mag stroberi ok dongo maber kata bedo gi pek. Filim ma riembo ler konyo e keto ler e yoo maromre e wi lum, kendo miyo olembe bedo maromre, bedo gi rangi maber, kendo bedo gi nyalo mar yudo olemo mang’eny.
Kukumba:Kinde mang’eny, yiendegi nigi oboke madongo ma nyalo keto tipo e kuonde ma piny e yiendeno. Filim ma riembo ler miyo ler donjo matut e lum, kendo chopo e lum mang’eny kendo konyo e loso olembe mang’eny ma ok ng’iyore e bath yien mar mzabibu.
Apilo:Mana kaka cucumber, ng’injo yudo ber kuom ler ma ng’injo ma donjo e lum ma ng’injo, ma miyo olembe bedo maromre kendo dongo, kendo dwoko piny luoro mar ng’injo mar chieng’ kuom ng’injo ma dongo.
Maua Moko mag Deko:Maua mang'eny ma oting'o nengo mamalo kod yien ma iketo e pong', kaka orchid, anthurium, kod yien mopogore opogore mag nindo, ohero yien mayom to ler ahinya mar geng'o oboke wang', medo ber mar maua, kendo yudo kido mar dongruok machalre.
Yien Matin kod Kodhi:E kinde ma yien pod dongo, yien matindo bedo mayot ahinya ka giyudo ler mar chieng’ mapek ahinya. Filim ma ng’ato nyalo ng’iyogo loso piny mayom, ma en gima duong’ ahinya e dongruok maber kendo e dongruok mokwongo, ma geng’o parruok kendo medo dwoko maber bang’ keto ng’ato e del.
Puodho ganja: E pur mar alwora ma ochung’ne ng’ado cannabis, keto ler e yo makare en gima duong’ ahinya. Filim ma landore konyo neno ni kata ler donjo e lum ma opong’ gi lum, ma konyo e dongruok mar bud maromre kendo medo ng’injo duto kod loso gik ma nyalo kelo lum.
Puothe mag pi/ma ochung' tir:To moloyo, e puothe ma nigi ng’injo mang’eny kata pur ma ochung’ tir, filim ma ng’injo en gima duong’ ahinya e neno ni ler ma wuok e wi yien ng’injo e rang’iny duto mag yien, ma medo nyalo mar kar dongo kendo geng’o ng’injo ma piny mondo kik obed gi tipo.
Nods mag Hoot: plastik ma olandore e ot ma ok ng’ich, piny China ma ochiw plastik ma olandore e ot ma ng’ich
